Model Primošten



Općina Primošten i njezin razvoj u poslijednjih 10 godina postala je primjerom kako od uništene i prezadužene općine učiniti simbol  uspješne jedinice lokalne samouprave, prepoznate i izvan granica RH.

Mi u Primoštenu nazivamo to “Model Primošten”, smatrajući da naš uspjeh može biti preporukom, “modelom” i drugim lokalnim samoupravama i Hrvatskoj u cjelini.

Općina Primošten je do 2000.godine bila «općina slučaj» te je godine Državni ured za reviziju predložio njezino ukidanje.

Pokazatelji su bili poražavajući: godišnji proračun bio je cca 3,5 milijuna kuna, a proračunski minus 7,5 milijuna kuna. Zbog nevraćenog zajma Jadranskoj banci tadašnja općinska zgrada bila je u vlasništvu banke. Vrijednost općinske imovine bila je ravno 0 kuna. Zaposlenici Općine osam mjeseci nisu dobivali plaću, a zaposlenici općinskih poduzeća i ustanova - knjižnice, komunalnog poduzeća i vrtića - čak 24 mjeseca! Račun Općine je bio u blokadi.

2001. godina donosi radikalni zaokret za Primošten. Na lokalnim izborima stranke gube, a vlast osvaja skupina mještana okupljena oko Nezavisne liste Vinko Bolanča, koju je okupio upravo Stipe Petrina.



Kao nova općinska vlast uveli smo nova pravila igre i uspjeli otplatiti zajam Jadranskoj banci, pokriti minus i stabilizirati proračun.

Kao predsjednik Općinskog vijeća Stipe Petrina se osobno kreditno zadužio da bi pokrio dug Općine prema Jadranskoj banci.

Zahvaljujući aktiviranju raznih izvora prihoda, proračun koji je 2001. bio 3,5 milijuna kuna ubrzo je utrostručen! Već 2003. godine iznosio je preko 11 milijuna kuna.

Promjene koje su uslijedile do danas učinile su Primošten najuspješnijom općinom u Republici Hrvatskoj.



Više je faktora omogućilo uspjeh Primoštena. Objedinjeni čine ono što mi koji brinemo o Primoštenu nazivamo «Model Primošten» i vjerujemo da je primijenjiv i u drugim lokalnim sredinama sa sličnim problemima.

Danas je na usluzi 2996 stanovnika Općine Primošten samo 8 zaposlenika općinske uprave: 1 na 374 stanovnika. 

Uspoređujući s državnom razinom gdje 1 zaposlenik u državnoj administraciji dolazi na 64 stanovnika, administracija Primoštena je 6 puta učinkovitija!



Kod nas nema povlaštenih niti uhljebljenih! Zapošljavamo najkvalitetnije ljude.

Osobitost je lokalne vlasti u Primoštenu da ona porezne obveznike Općine Primošten košta 0 kuna godišnje!

Od 2001. godine do danas, 11 članova Općinskog vijeća, članovi uprava (NO-a i Skupštine) komunalnog poduzeća “Bucavac» kao i Turističke zajednice Primošten rade – volonterski!

Volonterstvo je u Primoštenu princip političkog djelovanja. Umjesto iscrpljivanja općinskog proračuna naknadama za ovo i ono, Općina Primošten je od 2001. godine, samo zahvaljujući volonterstvu vladajućih političkih struktura, uštedjela 16.5 milijuna kuna.



Što se može s takvim novcem, pokazali smo izgradnjom zgrade TRN, nove multimedijalne zgrade Općine, u kojoj su smješteni i dječji vrtić, knjižnica, izložbeni prostor, prostor u kojem djeluju KUD-ovi i udruge, te uprava komunalnog poduzeća “Bucavac”.



Danas komunalno poduzeće “Bucavac” radi bez gubitaka i zapošljava čak 13 zaposlenika više nego 2001. godine, a TZ Primošten ostvaruje dvostruki prihod u odnosu na 2001.g.

«Model Primošten» osigurao je vidljiv napredak. Vrijednost svih primoštenskih uspjeha tim je veća jer je sve napravljeno tj. financirano isključivo vlastitim sredstvima.

Od 2001. do 2010. vodovodnu mrežu doveli smo u sva sela primoštenskog zaleđa, očistili i probili 300 km poljskih puteva, postavili 2000 novih stupova javne rasvjete, doveli asfalt do svake kuće. Uredili smo ulaz u Primošten, mjesne spomenike i parkove, glavni Trg Rudinu i Staru rivu.



Kruna svih ovih radikalnih promjena u funkcioniranju lokalne vlasti, koje su omogućile kvalitetniji život Primoštencima i bolju turističku uslugu njihovim gostima, je prestižno turističko priznanje – Zlatni cvijet Europe, priznanje za uređenje mjesta.

Turizam, naša najjača gospodarska aktivnost, ostvarivala je rast čak i u  ‘kriznoj’ 2009. godini. Ostvareno je 12 posto više noćenja nego 2008., a u 2010. nastavljen trend rasta s povećanjem od 10 posto.

To samo pokazuje da se dobrim gospodarenjem na lokalnoj razini mogu izbjeći negativni trendovi nacionalne pa i globalne ekonomije.

Primošten radi na daljnjem poboljšavanju svoje pozicije kao turističke destinacije. Bratimio se s talijanskim općinama Piglio i Apiro, a s talijanskim gradom Loreto potpisan je Sporazum o prijateljstvu.

Pokazatelji časopisa HGK i FINA-e, 'Intelektualni kapital', u lipnju 2010. godine govore da Primošten s 2516 eura po stanovniku u 2009. godini za 60 posto nadmašio županijski prosjek od 1567 eura po stanovniku.

Grad Šibenik, administrativno središte županije, s 1892 eura zaostao je za Primoštenom čak 33 posto. Zaista, «Model» za primijeniti!



Nakon 9 godina odgovornog gospodarenja, vrijednost općinske imovine je preko 100 milijuna kuna.

Naš proračun za 2010. godinu bio je 15 milijuna kuna, a za 2011. je cca 17 milijuna kn. Općina raspolaže s proračunskom rezervom u visini dvije trećine godišnjeg proračuna.

Preko 80 posto proračuna troši se na kapitalne projekte i uređenje mjesta.

U planu su novi projekti. Projekt izgradnje Doma zdravlja u Primoštenu vrijedan cca 5 milijuna kuna, financirat će Općina prema istom modelu: vlastitim sredstvima! Početak gradnje očekujemo krajem 2011. godine.

U godinama u kojima se Primošten vlastitim snagama podigao od dužnika pred bankrotom u prosperitetnu lokalnu sredinu, nacionalna ekonomija imala je potpuno suprotan trend: hrvatski vanjski dug u 20 godina samostalnosti porastao je za 30 puta!



Ono što ljudi u Hrvatskoj danas trebaju je preslikavanje postojećih pozitivnih primjera na njihovu okolinu, a sve kako bi im se na taj način omogućio kvalitetniji život, bolji posao, veća primanja, i općenito veći standard.

U  primoštenskoj lokalnoj upravi se to već dogodilo. Primošten je model kojeg treba preslikati na cijelu Hrvatsku.